Naredno predavanje na seminaru Geometrija, vizuelizacija i primene održaće se u četvrtak, 17. novembra, od 17:15 u sali 301 f Matematičkog instituta SANU, Knez Mihailova 36.
Predavač: Slavik Jablan
Naslov predavanja: Mirror curves
Apstrakt će biti naknadno objavljen.
detaljnije
Naredno predavanje na Seminaru za mehaniku održaće se u sredu, 16. novembra 2011. u 18h, u sali 301f, MI SANU.
Predavač: dr Ivana Kovačić, Departman za Tehničku mehaniku,Fakultet tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu
Naslov predavanja: O nekim oscilatornim fenomenima u dve klase sistema Van der Polovog tipa
Više informacija može se naći na stranama
http://www.mi.sanu.ac.rs/colloquiums/mechcoll.htm
http://www.mi.sanu.ac.rs/colloquiums/collsems.htm
detaljnije
Naredno predavanje na Seminaru za primenjenu matematiku održaće se u utorak, 15. novembra 2011. u sali 301f MI SANU sa početkom u 14:15 časova.
Predavač: Irene Sciriha, Department of Mathematics, Faculty of Science, University of Malta
NASLOV I SADRŽAJ BIĆE OBJAVLjENI NAKNADNO.
detaljnije
Naredni sastanak CGTA seminara održaće se u utorak, 15. novembra 2011, od 18:00 do 20:00 časova na Matematičkom fakultetu (IV sprat, projektor sala)
Predavači: Zoran Petrović i Branislav Prvulović
Naslov predavanja: Grebnerove baze i imerzije Grasmanijana.
Sadržaj: Kohomološka algebra Grasmanove mnogostrukosti G_{k,n} (sa Z_2 koeficijentima) je polinomijalna algebra posećena po jednom idealu. Biće reči o konstrukciji Grebnerove baze ovog ideala u slucajevima k=2 i k=3. Takodje, biće izložene i neke primene ovih Grebnerovih baza na problem imerzije Grasmanijana u euklidske prostore, preciznije, problem odredjivanja broja
imm(G_{k,n}) := min { d | postoji imerzija f:G_{k,n} -> R^d }.
Napomena:
Naredno predavanje na kursu Geometrija, mehanika i integrabilni sistemi, u okviru Seminara Matematički metodi mehanike, biće održano u sredu, 16. novembra 2011. u 12 časova na Matematičkom institutu SANU, Kneza Mihaila 36, treći sprat, sala 301f.
Predavač: Borislav Gajić
Naslov predavanja: JEDNAČINE KRETANjA KRUTOG TELA, drugi deo
detaljnije
Naredni sastanak Seminara biće održan u četvrtak 10. novembra u 18h.
Program:
Ivan Čukić
"Licence, intelektualna svojina i patenti" - pregledno izlaganje
Snježana Jović
"Algoritmi za pronalaženje maksimalnih klika u grafu" - master rad
Stojanka Krsmanović
"Dizajn i implementacija servisa za dodatni pretplatnički račun" - master rad
Više informacija o seminaru i apstrakti izlaganja se mogu pronaći na:
http://computing.matf.bg.ac.rs
detaljnije
Naredno predavanje na seminaru Geometrija, vizuelizacija i primene održaće se u četvrak, 10. novembra, od 17:15 u sali 301f Matematičkog instituta SANU, Knez Mihailova 36.
Predavač: Branko Dragović
Naslov predavanja: Nobelova nagrada za otkriće ubrzanog širenja vasione i adelična kosmologija
Sadržaj: Nobelova nagrada za fiziku za 2011. godinu dodeljena je za otkriće 1998. godine ubrzanog širenja vasione. Od 1929. godine poznato je da se vasiona širi. Medjutim, otkriće njenog ubrzanog širenja je ogroman naučni dogadjaj, suprotan očekivanju. Ovo otkriće za sada nema opšte prihvaćeno teorijsko objašnjenje. U svim teorijskim prilazima ovom problemu, vasiona je neki Rimanov prostor koji se ubrzano širi, ali koji je pravi model vasione je otvoreno pitanje. U ovom predavanju biće reči: 1) o Nobelovoj nagradi, 2) o opservacionom otkriću ubrzanog širenja vasione, 3) o vasioni kao Rimanovom prostoru i 4) o
adeličnom modeliranju vasione.
detaljnije
Nastavlja se serija predavanja za istraživače pripravnike i doktorante iz oblasti Kinetike, Elastodinamike, Analitičke mehanike, Primene tenzorskog računa u mehanici, Teorije oscilacija i Nelinearne dinamike.
Naredni, 24-ti blok predavanja održaće se u sredu, 9. novembra 2011. u Biblioteci Matematičkog instiuta SANU, ul. Knez Mihialova 36, treći sprat, po sledećem rasporedu.
11-14h: Primene tenzorskog računa u mehanici (Treći deo)
15-17h: Matematičke metode aproksimacija sa primenama u nelinearnoj mehanici. Asimptotske metode Krilov-Bogolyubov- Mitropolyski, metode varijacije konstanata i metode usrednjanja (Treći deo)
Reolinearne oscilacije sistema sa jednim stepenom slobode: Mathieu-Hill-ova reolinearna diferencijalna jednačina.
Predavač: Prof. dr Katica (Stevanović) Hedrih, rukovodilac projekta OI 174001
Najavu predavanja možete preuzeti OVDE.
detaljnije
Naredno predavanje na Seminaru za mehaniku održaće se u sredu, 9. novembra 2011. u 18h, u sali 301f, MI SANU.
Predavač: dr Gordana Bogdanović, Mašinski fakultet, Univerzitet u Kragujevcu
Naslov predavanja: Akustički tenzor i propagacija elastičnih talasa u anizotropnim materijalima
Više informacija može se naći na stranama:
http://www.mi.sanu.ac.rs/colloquiums/mechcoll.htm
http://www.mi.sanu.ac.rs/colloquiums/collsems.htm
detaljnije
Naredno predavanje na Seminaru za primenjenu matematiku održaće se u utorak, 8. novembra 2011. u sali 301f MI SANU sa početkom u 14:15 časova.
Predavač: Profesor Dragoslav Stoiljković, Tehnološki fakultet, Novi Sad
Naslov predavanja: FIZIČKA I MATEMATIČKA ANALOGIJA BOŠKOVIĆEVE TEORIJE I TEORIJE SAVIĆ-KAŠANIN
Sadržaj: Bošković je 1758. objavio svoje delo "Teorija prirodne filozofije svedena na jedan jedini zakon sila koje postoje u prirodi". Pokazao je da se medjudejstvo dve čestice, na bilo kom nivou u hijerarhiji materije, može predstaviti u vidu jedne oscilatorne krive, ako se na apscisi predstavi rastojanje, a na ordinati sila između čestica.
Sredinom 20. veka su Savić i Kašanin objavili svoju teoriju o ponašanju materije pri visokim pritiscima. Pokazali su da se sa povećanjem pritiska naizmenično smenjuju opsezi postepene i skokovite promene gustine materije. To prikazuju u vidu jednog stepenastog dijagrama i daju matematički izraz za promenu gustine. Mada se Savić i Kašanin ne pozivaju na Boškovićevu teoriju, u predavanju će biti pokazana istorijska povezanost i fizička analogija ovih teorija. Svakom luku Boškovićeve krive odgovara jedan stepenik teorije Savić-Kašanin. Otud se i njihov matematički izraz, nakon izvesnog prilagodjavanja, može primeniti i na Boškovićevu krivu. Tada iskrsava zapanjujući rezultat - izračunate vrednosti gustina materije na počecima i krajevima Boškovićevih lukova odgovaraju eksperimentalnim vrednostima gustina materije u njenim karakterističnim stanjima (idealan gas, kritična tačka, trojna tačka, apsolutna nula temperature...), tj. od najveće pokretljivosti do potpunog odsustva pokretljivosti molekula. Dalja razrada ovog saznanja i matematičkog izraza je omogućila rešavanje niza praktičnih problema u hemiji i fizici: tumačenje faznog stanja i polimerizacije gasovitog etilena, tečnog metilmetakrilata i stirena; predviđanje uticaja pritiska na temperaturu topljenja polietilena; izračunavanja srednjih gustina planeta u Sunčevom sistemu.
detaljnije