IECMSA-2017, 6th International Eurasian Conference on Mathematical Sciences and Applications, August 15-18, 2017, Budapest, Hungary

detaljnije

Geometrija, obrazovanje i vizualizacija sa primenama, 15. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u četvrtak, 15. decembra 2016. u sali 840 Matematičkog fakulteta sa početkom u 17:15 časova.

Predavač: Marijana Babić, Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu

Naslov predavanja: REALNE FORME KOMPLEKSNIH POLUPROSTIH LIJEVIH ALGEBRI

Apstrakt:

Predavanje je preglednog karaktera, bazirano na 10. glavi knjige Alfred Gray, "Lie  Groups". Biće definisani pojmovi korišćeni u prethodnim glavama iste knjige kako bi svi zainteresovani mogli da prate izlaganje.

Od posebnog interesa su razdeljena i kompaktna realna forma kompleksnih poluprostih Lijevih algebri. Biće posmatrana Kartanova dekompozicija poluprostih realnih algebri i dokazano da je ona jedinstvena do na izomorfizam.

detaljnije

Matematički metodi mehanike, 14. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u sredu, 14. decembra 2016. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15 časova.

Predavač: Borislav Gajić, Matematički institut SANU

Naslov predavanja: NETERINA TEOREMA. LEŽANDROVA TRANSFORMACIJA

Apstrakt: U pitanju je predavanje u okviru specijalnog kursa "Uvod u analitičku mehaniku i simplektičku geometriju"

detaljnije

Verovatnosne logike, 15. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u četvrtak, 15. decembra 2016. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 15 časova.

Predavač: Prof. dr Miodrag Rašković

Naslov predavanja: KAKAV BI KOSMOS MOGAO DA BUDE (sa verovatnoćom 1)

detaljnije

Seminar Katedre za računarstvo i informatiku, 15. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u četvrtak, 15. decembra 2016. u sali 718 Matematičkog fakulteta sa početkom u 18:15 časova.

U okviru Seminara, Sanja Mijalković iz kompanije Seven Bridges Genomics održaće stručnu tribinu pod nazivom: "BIOINFORMATIKA: OSNOVNI POJMOVU I TRENUTNI IZAZOVI".

Detaljnije informacije se mogu pronaći na: http://computing.matf.bg.ac.rs

detaljnije

Info-seminar o Erazmus K1 programima

Poštovane koleginice i kolege,

kako postoji sve više mogućnosti za razmenu studenata sa vodećim Evropskim univerzitetima u okviru "Erazmus K1" programa, u četvrtak 22. decembra u sali 706 u terminu 14-15h, organizujemo info-seminar na tu temu.

Prezentaciju će održati kolege iz kancelarije za Međunarodnu saradnju Univerziteta u Beogradu, Nikola Savić i Pavle Ivetić, na temu mobilnosti pre svega studenata, ali i nastavnika i administrativnog osoblja.

Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u velikom broju i saznaju, iz prve ruke, koje su sve mogućnosti u okviru ovog progama i kako se mogu prijaviti.


Srdačan pozdrav,
Zorica Stanimirović i Dragana Ilić

detaljnije

KGTA seminar 15. decembar 2016.

Svečani jednodnevni seminar (mini-konferencija) povodom 30 godina KGTA seminara biće održan u četvrtak, 15. decembra 2016, u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 10 časova.

Program skupa

detaljnije

Odeljenje za matematiku, 16. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u petak, 16. decembra 2016. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15 časova.

Predavač: Igor Dolinka, Departman za matematiku, Univerzitet u Novom Sadu

Naslov predavanja: SLOBODNE IDEMPOTENTNO GENERISANE POLUGRUPE: MAKSIMALNE PODGRUPE I PROBLEM REČI

Apstrakt: Neka je S polugrupa, a E=E(S) skup njenih idempotenata. Struktura polugrupe S reflektuje se na skupu E putem koncepta tzv. biuređenog skupa, kojeg možemo definisati bilo kao parcijalnu algebru (gde se samo neki od proizvoda iz S nasleđuju u E), bilo kao relacijsku strukturu koja se sastoji iz dva kvazi-uredjenja. Kako bismo razumeli opštu strukturu idempotentno generisanih polugrupa, veoma je značajno istražiti u izvesnom smislu "najslobodniju" (idempotentno generisanu) polugrupu sa unapred zadatom strukturom idempotenata - ovo je tzv. slobodna idempotento generisana polugrupa IG(E) na biuređenju E, koju je prvi uveo K. S. S. Nambooripad 1979. godine, istovremeno je povezujući sa idejama iz algebarske topologije i teorije malih kategorija. IG(E) je definisana određenom prezentacijom nad E kao skupom generatora.

Godinama je u "nezvaničnoj" cirkulaciji bila hipoteza da su maksimalne podgrupe svake slobodne idempotentno generisane polugrupe - slobodne grupe. Ovu hipotezu su (tek) 2009. oborili Brittenham, Meakin i Margolis (kasnije je njihov kontraprimer znatno pojednostavio pisac ovih redova), a nedugo zatim, Gray i Ruskuc su pokazali da važi upravo suprotno od gornje pretpostavke: SVAKA grupa jeste maksimalna podgrupa pogodno odabrane slobodne idempotentno generisane polugrupe (opet, dokaz ovog rezultata su znatno pojednostavili Dolinka i Ruskuc, kao i Gould i Yang). Ovo je dovelo do prave "erupcije" rezultata u poslednjih nekoliko godina u ovoj oblasti kombinatorne algebre (bliske algebarskoj topologiji iz razloga što su pomenute grupe zapravo fundamentalne grupe određenih ćelijskih 2-kompleksa definisanih na biuređenjima idempotenata) - i cilj ovog predavanja je da da jedan pregled tih novijih rezultata. Specijalno, biće prikazan najnoviji rezultat saradnje Dolinka-Gray-Ruskuc koji pokazuje da postoji konačna polugrupa S takva da je problem reči za IG(E) (gde je E=E(S)) algoritamski nerešiv (iako su neki veliki "segmenti" tog problema rekurzivni za svako konačno biuređenje E). Ovo je postignuto redukcijom problema pripadnosti za podgrupe (SMP - subgroup membership problem) konačno generisanih/prezentiranih grupa.

detaljnije

Seminar iz astronomije i astrofizike, 13. decembar 2016.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 13. decembra 2016. u sali 809 Matematičkog fakulteta sa početkom u 18 časova.

Predavač: Ivana Milić-Žitnik

Naslov predavanja: UTICAJ REZONANCI U SREDNjEM KRETANjU NA KRETANjE ASTEROIDA POD DEJSTVOM EFEKTA JARKOVSKOG

Apstrakt: Gravitacioni i negravitacioni fenomeni određuju dinamiku asteroida u  Glavnom asteroidnom pojasu. Najznačajniji gravitacioni mehanizmi su  rezonance u srednjem kretanju. Rezonance u srednjem kretanju mogu da  ubrzaju ili uspore orbitalne promene asteroida ili da deluju kao zaštitni mehanizmi.

Najznačajniji negravitacioni fenomen je efekat Jarkovskog. To je termalni efekat koji posebno utiče na asteroide dimenzija izmedju 0.1 m i 10 km i obrnuto je srazmeran poluprečniku asteroida. Novo istraživanje o posledici interakcije rezonance u srednjem kretanju i sile Jarkovskog na kretanje asteroida je predstavljeno u radu Milić-Žitnik i Novaković (2016), čime je po prvi put uspostavljena funkcija između prosečnog vremena provedenog u rezonanci u srednjem kretanju <dtr>, snage ove rezonance (SR) i brzine promene velike poluose (da/dt).

U radu Milić-Žitnik (2016) je analizirana i zavisnost vremena provedenog u rezonancama u srednjem kretanju od orbitalnog ekscentriciteta (e) i prethodno pomenutih fizičkih velicina SR i da/dt. Ovo je nova jednačina koja uvodi ekscentricitet asteroida u račun.

Na predavanju će biti predstavljene pomenute analize i nova jednačina.

detaljnije

Seminar za računarstvo i primenjenu matematiku, 13. decembar 2016.

Naslov predavanja: STANjE I PERSPEKTIVE INFORMATIČKE INDUSTRIJE SRBIJE

Apstrakt:  U okviru ovog predavanja dati su ključni rezultati desetog godišnjeg istraživanja u informatičkom sektoru (industriji), prikazano je stanje 2015. i perspektive za 2016. i 2017. godinu. Srpsku informatičku industriju, u 2015. godini, sačinjavalo je 2 076 aktivnih preduzeća.

Za precizniji uvid u strukturu IT industrije, preduzeća su grupisana u četiri jasno odvojene delatnosti. Te delatnosti su: (1) Kompjutersko programiranje; (2) IT usluge; (3) Posredovanje, trgovina na veliko i malo IT opremom; (4) Proizvodnja kompjutera i perifernih uređaja.

Razvijena IT industrija je preduslov oporavka domaće ekonomije i okosnica budućeg razvoja celog društva. Procenjuje se da će Srbiji nedostajati oko 15.000 IT stručnjaka koji bi radili na digitalizaciji domaće privrede i društva. Predavanje će ukazati na mogući negativni scenario i posledice jakog fokusa na izvoz softvera i informatičkih usluga, dok se istovremeno zanemaruju lokalne informatičke potrebe.

Predavanje bi trebalo da pruži odgovor na pitanje da li je važnije da pokrijemo domaće kadrovske potrebe, ili da tim ljudima popunimo delić praznine od 900 000 IT stručnjaka koliko će nedostajati u Evropi do 2020. godine.

detaljnije