Nobelova nagrada za fiziku za 2020. godinu i bivši studenti Matematičkog fakulteta

Ove godine, Nobelovu nagradu za izuzetne
doprinose u fizici dobili su:
(1) dr Rodžer Penrouz (Roger Penrose) (udeo 1/2) - matematičar, Univerzitet u Oksfordu, Velika Britanija
(2) dr Rajnhard Gencel (Reinhard Genzel) (udeo 1/4) - astrofizičar, Univerzitet u Kaliforniji, SAD; Maks Plank institut za vanzemaljsku fiziku, Garhing, Nemačka
(3) dr Andrea Gez (Andrea Ghez) (udeo 1/4) - astronom, Univerzitet u Kaliforniji, SAD

Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je za otkriće da je nastanak crnih rupa pouzdano predviđanje opšte teorije relativnosti (Penrouz) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta Sagittarius A* u centru naše Galaksije na osnovu dugogodišnjih posmatranja orbita zvezda oko tog objekta (Genzel i Ghez). (https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/summary/)

Rad i uloga naših bivših studenata

1. Samir Salim rođen je u Beogradu, po završetku Matematičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, doktorirao je na Univerzitetu u Ohaju. Postdoktorske studije završio je na Univerzitetu u Kaliforniji (UCLA), a trenutno je profesor na Departmanu za astronomiju Univerziteta Indijana u Blumingtonu
(https://www.astro.indiana.edu/faculty/salim.shtml). Sa Andreom Gez počeo je da sarađuje pre skoro dvadeset godina i objavili su više zajedničkih naučnih radova
(https://scholar.google.com/citations?user=3ycg-9kAAAAJ&hl=en),
među njima i
(https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2008ApJ...689.1044G/abstract) rad koji je doprineo otkriću supermasivne crne rupe u centru naše galaksije. Za ispitivanje supermasivne crne rupe u centru naše galaksije proučavanjem dinamike zvezda oko nje, Andrea Gez zajedno sa Rajnhardom Gencelom podelila je polovinu ovogodišnje Nobelove nagrade.

2. Predrag Jovanović i Vesna Borka Jovanović bivši uspešni studenti Matematičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu na kom su završili osnovne, magistarske i doktorske studije zajedno sa Duškom Borkom deo su grupe koja se bavila i bavi se ovom veoma aktuelnom oblašću istraživanja. Oni su vršili testiranja više različitih teorija modifikovane gravitacije pomoću posmatranih orbita S2 zvezde oko supermasivnog kompaktnog objekta Sgr A* u cilju poređenja predviđanja ovih teorija sa odgovarajućim predviđanjima opšte teorije relativnosti, koja trenutno predstavlja standardnu teoriju gravitacije, a radi prevazilaženja nekih njenih nedostataka na galaktičkim skalama.  Ova istraživanja su vršena u okviru projekta OI 176003  Gravitacija i struktura kosmosa na velikim skalama, koji je trajao od 2011. do 2019. godine, a njihov nastavak je planiran kroz budući projekat iz poziva IDEJE Razvoj i testiranje nelokalnih modela modifikovane gravitacije, koji je upravo prijavljen i čiji je nosilac Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, a u koji je pored ostalih uključena i gore pomenuta grupa istraživača.

Saradnici na projektu OI 176003 su u prethodnom periodu iz ove oblasti ostvarili veoma značajne rezultate koji su primećeni i na svetskom nivou, o čemu svedoči i njihovo citiranje od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade dr R. Gencel i dr A. Gez. Naime, 9 radova ove grupe naših istraživača (sa ukupno 19 citata) je citirano u 4 rada dr R. Gencela i dr A. Gez.



Nažalost nije moguće ostaviti komentar.