Odeljenje za mehaniku 21. mart 2018.

Naredni sastanak Seminara biće održan u sredu, 21. marta 2018. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 18 časova.

Predavač: Aleksandar Ćoćić, Mašinski fakultet, Beograd

Naslov predavanja: MODELIRANjE I PRORAČUN UZGONSKOG STRUJANjA VAZDUHA U SOLARNIM TORNjEVIMA

Apstrakt: Sistemi za proizvodnju električne energije korišćenjem energije Sunca su predmet mnogih istraživanja u poslednjim decenijama. Jedan od principijelno najjednostavnijih sistema su takozvani solarni tornjevi (SCPP - solar chimney power plant ili SUT - solar updraft power). Ovi sistemi se sastoje iz tri osnovna elementa: kolektora, turbina i tornja. Zagrevanje vazduha u kolektoru, napravljenom od transparentnog materijala, putem Sunčeve energije, uzrokuje njegovo strujanje kroz postrojenje. Vazduh prvo struji radijalno kroz kolektor, i potom vertikalno naviše kroz toranj, koji se nalazi u središtu kolektora. U osnovi tornja se nalaze vetroturbine pomoću kojih se proizvodi električna energija. U ovom radu se vrši modeliranje i proračun strujanja vazduha kroz ovakvu solarnu elektranu. Osnovne pretpostavke u modelu su da je strujanje stacionarno, stišljivo i jednodimenzijsko. Validacija modela je izvršena poređenjem dobijenih rezultata sa eksperimentalnim rezultatima izmerenim na solarnoj elektrani ovog tipa napravljenoj u Manzanaresu. Takođe, izvršena je i analiza karakterističnih bezdimenzijskih parametara gde je potvrđeno da jedino elektrane velikih razmera imaju zadovoljavajuću efikasnost. Dodatno, izvršena je i dopunska analiza sistema nelinearnih diferencijalnih jednačina koje opisuju strujanje kroz sam toranj, i pri tome je i razmatran opšti slučaj promenjivog poprečnog preseka. Perturbacionom analizom, korišćenjem Rejli-Jancenovog razvoja, dobijeno je analitičko rešenje polaznog sistema jednačina.

detaljnije

Seminar iz astronomije i astrofizike, 20. mart 2018.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 20. marta 2018, u sali 809 Matematičkog fakulteta sa početkom u 18 časova.

Predavač: dr Viktor Radović, Matematički fakultet

Naslov predavanja: PORTAL ZA ANALIZU FAMILIJA ASTEROIDA

Apstrakt: Veb portal za analizu familija asteroida (Asteroids Family Portal - AFP) je interaktivni portal koji na jednom mestu objedinjuje veliki broj različitih podataka vezanih za familije asteroida, kao i alate koji omogućavaju njihovu analizu i vizuelno predstavljanje. U okviru portala omogućena je primena metode hijerarhijskog grupisanja koja se koristi za identifikaciju članova familija asteroida, identifikacija uljeza, dobijanje raspoloživih fizičkih podataka o asteroidima, katalozi sopstvenih elemenata itd. U ovom predavanju će biti objašnjen značaj portala, implementirani alati kao i algoritmi po kojima oni funkcionišu. Na kraju će biti dat kratak pregled daljeg razvoja portala.

detaljnije

Seminar za računarstvo i primenjenu matematiku, 20. mart 2018.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 20. marta 2018. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15 časova.

Predavač: Đorđe Nedić, Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Kragujevcu

Naslov predavanja: MUSCLE MODELLING AT MOLECULAR LEVEL - MUscleSImulationCOde

Apstrakt: For applications in biomechanics and biomedical engineering, a simulation model is often needed to understand and explain the mechanical properties and functional behaviours of the muscle. For this purpose, a great variety of muscle models has been created over the years, differing in intended application, mathematical complexity, level of physiological structures considered, and fidelity to biological behaviour. Up to the author’s knowledge, regardless of great efforts in the area of muscle modelling in past few decades, a comprehensive, modular and scalable software platform for micromechanical muscle modelling has not yet been developed. In this work, a computational platform MUSICO (MUscleSImulationCOde) for modelling realistic sarcomeric system is described. It has been developed with the aim to simulate a wide variety of experimental muscle behaviour. The platform offers a modular program structure that allows extension and replacement of any part of sarcomeric system (calcium activation, cross-bridge cycle, sarcomere geometry, etc.).

detaljnije

KGTA seminar, 20. mart 2018.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 20. marta 2018, u sali 844 Matematičkog fakulteta sa početkom u 14 časova.

Predavač: Branislav Prvulović, Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu

Naslov predavanja: SVOJSTVO FIKSNE TAČKE ZA GRASMANOVE MNOGOSTRUKOSTI

Apstrakt: Na ovom predavanju će biti razmatrano pitanje koje Grasmanove mnogostrukosti (kako realne, tako i kompleksne i kvaternionske) imaju svojstvo fiksne tačke. Biće dat pregled do sada dobijenih rezultata na ovu temu. U većini slučajeva u kojima je dobijen potvrdan odgovor na ovo pitanje, to je urađeno (potpunim ili delimičnim) klasifikovanjem endomorfizama kohomološke algebre odgovarajućeg Grasmanijana. Ovaj problem klasifikacije jeste i sam po sebi interesantan i, po svemu sudeći, još uvek otvoren.

detaljnije

Odlazak Stivena Hokinga (1942-2018)

Profesor Stiven Vilijem Hoking (Stephen William Hawking) preminuo je u 76. godini, rano ujutro 14.03.2018. Između 1979. i 2009. godine, prof Hoking je bio Lucasian Professor of Mathematics na Univerzitetu u Kembridžu. To je najprestižnija akademska titula koja je, pre prof. Hokinga, bila dodeljena Isaku Njutnu, Džozefu Larmoru, Čarlsu Bebidžu, Džordžu Stouksu i Polu Diraku.

Zajedno sa matematičarem ser Rodžerom Penrouzom, prof. Hoking je pokazao da ukoliko je bilo velikog praska, on je morao otpočeti u singularitetu. Šokirao je naučnu javnost pokazavši da crne rupe zrače energiju, tj. da termalnim mehanizmom stvaraju i emituju subatomske čestice (što je danas poznato kao Hokingovo zračenje), dok pri tome postepeno gube masu i na kraju potpuno ispare. Ova pojava nastaje zbog kvantnih efekata u regionu veoma bliskom crnoj rupi, a koji je poznat kao horizont događaja. Prema ovoj teoriji, crne rupe nisu potpuno crne, niti traju večno.

Prof. Hoking je dao predviđanje o nastanku mini crnih rupa u neposrednim trenucima posle velikog praska, i to u velikom broju. Za sada nijedan od ovih objekata nije posmatran. Međutim, možda će veliki hadronski sudarač u CERN uspeti da eksperimentalno rekreira ove egzotične objekte.

Na samom uzletu svoje karijere, prof. Hoking je istraživao da li čestice i svetlost zahvaćeni u crnu rupu mogu biti zauvek izgubljene iz univerzuma. Hoking je vodio veliku debatu, dugu gotovo 30 godina, sa poznatim fizičarem Leonardom Saskindom, što je poznato kao „rat crnih rupa“. Međutim, početkom 21. veka, prof. Hoking je zauzeo stav da informacija mora biti očuvana, iako ne u našem univerzumu, već u paralelnom univerzumu koji je deo multiverzuma.

Prof. Hoking je ikona modernog vremena koja je ostavila dubok otisak na modernu kulturu. Pored brojnih naučno-popularnih predavanja i emisija, pojavio se i u popularnim serijama, kao što su „Simpsonovi“ i „Teorija velikog praska“. U opusu prof. Hokinga nalaze se i naučno popularne knjige, od kojih su najpoznatije „Kratka istorija vremena“ i „Kosmos u orahovoj ljusci“.

Prof. Hoking se od svoje 22. godine borio sa progresivnom motorno-neuronskom bolešću koja ga je postepeno paralizovala. Pored svog naučnog rada, inspirisao je ljude i svojim odbijanjem da se preda teškoj bolesti i time postao uzor mnogim osobama sa invaliditetom

detaljnije

Tribina -Generalna proba budućnosti-, 15.03.2018.

Društvo za informatiku Srbije i Dom omladine Beograda organizuju u četvrtak 15. marta 2018. u 19 sati tribinu "Generalna proba budućnosti".

Živimo u svetu inovacija, u koji je praktično uključeno celo čovečanstvo. Inovacije nam stižu iz celog sveta, a mladi su generatori inovacija. Mnoge tehnologije ulaze u sve naše uređaje koji su sve jeftiniji. Do 2020. godine biće umreženo preko 50 milijardi uređaja u finu mrežu koja se zove Internet stvari. Svet u kome živimo je već sada mešavina digitalnog i realnog.

Na tribini ćete imati prilike da se susretnete sa odgovrima na pitanja:

- Da li će visoka tehnologija ugroziti opstanak civilizacije?
- Da li nove tehnologije ugrožavaju budućnost?
- Da li će veštačka inteligencija da nadmaši prirodnu?
- O ulozi virtuelne i proširene stvarnosti,
- Da li će roboti početi da se samoreprodukuju i jednog dana procene da im je čovek nepotreban?
- Ko propada jačanjem digitalnog jaza?
- Kako upravljati razvojem i primenom visokih tehnologija i sprečiti neželjene efekte...

Na tribini učestvuju:
Prof. dr Stanko Crnobrnja, Fakultet za medije i komunikacije
Prof. dr Zorica Tomić, Filozofski fakultet
Milan Mišić, novinar
Prof.dr Marijana Vidas Bubanja, eRazvoj
Zoran Kostić Cane - Parti Brejkers
Aleksandra Drecun - Intersection
Dejan Ristanović, PC Press
Bane Ostojić “Bane Ekser”

Voditelj: Ivana Milenković, RTS

Prijava na: http://meetu.ps/e/DXC0x/zdzNp/f

Skup je u Domu omladine Beograda, Makedonska 22, sala “Amerikana”, 1. sprat

detaljnije

Letnja škola teorije brojeva za studente osnovnih i master studija, Connecticut Summer School, May 28th to June 3rd, 2018

The Connecticut Summer School in Number Theory will take place at UConn during Monday, May 28th to Sunday, June 3rd, 2018, organized by Jennifer Balakrishnan, Keith Conrad, Alvaro Lozano-Robledo, and Liang Xiao.

There are two components:

Summer School (May 28th - June 1st) in number theory for advanced undergraduates and beginning graduate students.

Research Conference (June 1st - June 3rd) on arithmetic geometry and number theory.

This conference is funded by the National Science Foundation, the National Security Agency, the Number Theory Foundation, and UConn.

For more details, please look at https://ctnt-summer.math.uconn.edu/

If your questions are not answered there, please email the organizers at ctntsummer@uconn.edu.

detaljnije

Erazmus+ studentske razmene: ko, šta, gde, kada, kako i zašto?

Povodom otvaranja većeg broja konkursa visokoškolskih ustanova u Srbiji za učešće studenata u Erazmus+ studentskim razmenama, Informativni centar Fondacije Tempus organizuje sesiju namenjenu svim aktuelnim i budućim studentima, zainteresovanim da jedan deo svojih studija provedu na Erazmus+ stipendiranoj mobilnosti u Evropi, kako bi saznali odgovore na pitanja i razrešili nedoumice koje se najčešće javljaju na ovu temu.

Sesija će se realizovati u vidu događaja, koji će se u Informativnom centru Fondacije Tempus održati u utorak, 20. marta u 18 časova (Terazije 39, prvi sprat), za koji nije neophodna prethodna registracija, kao i u vidu vebinara u utorak, 27. marta od 16-17 časova za koji je potrebno popuniti kratak registracioni formular
http://erasmusplus.rs/prijava-za-vebinar-erazmus-studentske-razmene/

Svake srede od 12 do 13 časova, kao i svakog petka od 16 do 17 časova, predstavnici Fondacije Tempus biće na raspolaganju za pitanja putem live chat komunikacije na društvenoj mreži Facebook.

Više informacija o aktivnostima centra tokom marta nalazi se na strani
https://tempus.ac.rs/aktivnosti-informativnog-centra-u-martu/

detaljnije

Predstavljanje izveštaja o urađenoj doktorskoj disertaciji kandidata Marka Pavlovića, 16.03.2018.

Detaljnije

detaljnije

Odeljenje za matematiku, 16. mart 2018.

Naredni sastanak Seminara biće održan u petak, 16. marta 2018. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15 časova.

Predavač: Bojan Vučković, Matematički fakultet, Univerzitet u Beogradu

Naslov predavanja: INDUKOVANA BOJENjA GRAFOVA

Apstrakt: Bojenje grafa podrazumeva dodelu boja čvorovima, granama, ili čvorovima i granama grafa. Uobičajeni uslov kod ovih bojenja je da se susednim čvorovima, incidentnim granama, odnosno čvorovima i njima incidentnim granama, dodeljuju različite boje. Ovakva bojenja nazivaju se valjanim, i najviše izučavani problem je koji je minimalan broja boja potrebnih da bi se takvo bojenje izvelo. Pored valjanih bojenja, poslednjih decenija postoji značajno interesovanje za indukovana bojenja grafova. To su ne obavezno valjana bojenja kod kojih se boja čvora izvodi iz boja njemu incidentnih grana. Bojenja se najčešće izvode po sumi ili po skupu, pri čemu se postavlja uslov da svaka dva susedna čvora, ili generalno svaka dva čvora grafa, imaju različite izvedene vrednosti. Na izlaganju će biti prikazane definicije raznih vrsta indukovanog bojenja grafa, kao i hipoteze po pitanju potrebnog broja boja da bi se izvelo traženo bojenje za proizvoljan graf. Kod mnogih od ovih tipova bojenja postignuti rezultati su još uvek daleko od pretpostavljenih gornjih granica datih u hipotezama i ostavljaju prostora za dalje unapređivanje.

detaljnije