Seminar za Geometriju i primene, 22. oktobar 2020.

Seminar za Geometriju i primene počinje sa radom u četvrtak, 22. oktobra 2020. u sali 821 Matematičkog fakulteta od 17:15 časova.

Predavači: Vesna Borka Jovanović i Duško Borka

Naslov predavanja: NOBELOVA NAGRADA ZA FIZIKU ZA 2020. GODINU I ISTRAŽIVANjA KOD NAS NA TU TEMU

Apstrakt: Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je za otkriće da je nastanak crnih rupa pouzdano predviđanje opšte teorije relativnosti (Penrouz) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta u centru naše Galaksije (Genzel i Gez). Prvi deo predavanja biće posvećen ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade za fiziku i njihovim istraživanjima. Na ovu temu rade se istraživanja i kod nas. tj. istom veoma aktuelnom oblašću istraživanja bavi se grupa istraživača sa Astronomske opservatorije u Beogradu i iz Instituta za nuklearne nauke „Vinča”. Drugi deo predavanja biće posvećen rezultatima naše grupe iz ove oblasti. Mi smo testirali više različitih teorija modifikovane gravitacije pomoću posmatranih orbita S2 zvezde oko supermasivnog kompaktnog objekta Sagittarius A* u cilju poređenja predviđanja ovih teorija sa odgovarajućim predviđanjima Opšte teorije relativnosti, koja trenutno predstavlja standardnu teoriju gravitacije, radi prevazilaženja nekih nedostataka ove teorije na galaktičkim skalama. Poseban akcenat ćemo staviti na naše rezultate koji su citirani od strane ovogodišnjih nobelovaca dr Genzel i dr Gez.

Napomena: Sastanci Seminara će se za sada održavati uživo, a ako bude potrebno (zbog pandemije korone) i onlajn.

detaljnije

Poseta ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladena Šarčevića Matematičkom fakultetu

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević, povodom nove akademske godine, obišao je 1. oktobra 2020. godine Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu. Tom prilikom je  poželeo brucošima srećno studiranje i novi životni početak.

Poslednjih godina Matematički fakultet jedan od najboljih u zemlji i zahvaljujući uspesima svojih studenata je „rame uz rame“ sa prestižnim fakultetima sveta, Rusije, Kine, rekao je ministar Šarčević .

Ministar Šarčević je istakao da je u poslednjih nekoliko godina postajemo ozbiljna informatička zemlja.

Ovaj fakultet pruža zaposlenje odmah, imaćete ponude već za vreme studiranja, rekao je Šarčević studentima ispred zgrade Matematičkog fakulteta. On je dodao da je neophodno pojačati afirmativne mere kako bi studenti upisivali nastavnička zanimanja i da je to jako važno kako bi pedagoški rad, po standardu i drugim stvarima, bio vrednovan kao onaj u kompanijama.

Prema rečima ministra, ono što je novo i što čeka studente u novoj godini jesu preventivne mere, pripremane zajednički sa medicinskom delom Kriznog štaba, predstavnicima visokoškolskih ustanova i studentskih tela.

Veoma je važna bezbednost studenata, nastavnika i njihovih porodica. Moraju se uvažavati posebnosti svake vrste studijskog programa i te mere moraju biti prilagođene uslovima studija. Ono što je zajedničko je da će brucošima biti posvećena veća pažnja i što je moguće više organizovati nastavu uživo, prateći i epidemiološke mere. Želimo da praktični delovi studija budu „uživo“ a teoretski više „onlajn“, naveo je ministar.

On je pozvao studente da poštuju mere zdravstvene struke, drže distancu, paze na higijenu i poštuju sva epidemiološka pravila.

Ministar je podsetio i na nove master programe u okviru projekta Master 4.0 koje pružaju nove mogućnosti studentima.

Studentima se obratio i dekan fakulteta prof. dr Zoran Rakić kazavši kako se nada da su studenti upisani na matematiku izabrali „pravu struku“.

Fakultet ima veliku tradiciju i kvalitet. On je težak i da biste ga završili morate ozbiljno da radite. Kasnije, obično nema problema sa zaposlenjem i uglavnom plate koje dobijate su visoke jer većina studenata završava u IT sektoru, kazao je dekan Rakić, dodajući da je matematika jedan univerzalni jezik. On je poželeo uspeh svim studentima, uz napomenu da je po prvi put u istoriji fakulteta organizovan napolju, zbog poštovanja epidemioloških mera.

Studentima su se obratili i prof. dr Nebojša Ikodinović, prodekan za nastavu, prodekan za akreditaciju, organizaciju tekućih poslova i doktorske studije prof. dr Miljan Knežević, kao i predstavnik studenata Milenko Jovanović.

Galerija

detaljnije

Odeljenje za mehaniku, 21. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u sredu, 21. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 18 časova.

Predavač: Srđan Petrović, Institut za nuklearne nauke "Vinča"

Naslov predavanja: SINGULARITETI U KLASIČNOJ DINAMICI ČESTICA U OGRANIČENIM SIMETRIČNIM POTENCIJALIMA – EFEKAT DUGINOG JONSKOG KANALISANjA U KRISTALIMA I NANOCEVIMA

Apstrakt: Efektom duginog kanalisanja se sistematski zadnjih oko 30 godina bavi grupa u Laboratoriji za fiziku Instituta za nuklearne nauke "Vinča". Kao rezultat, nedavno je objavljena i samostalna obimna naučna monografija kod poznatog izdavača Springer-Nature [1]. Zasnovana je teorija duginog kanalisanja jona u kristalima i nanocevima [2], kao generalizacija modela, kada je prvi put predloženo postojanje duga u vrlo tankim kristalima [3]. Treba istaći da su nedavno  dati i značajni doprinosi u objašnjenju duginog kanalisanja kvantnih čestica [4, 5]. Ovo izlaganje će biti posvećeno klasičnom slučaju i akcenat će biti na  matematičkoj problematici koja je prisutna u navedenom fizičkom efektu. Radi se o singularitetima u klasičnoj dinamici u ograničenim simetričnim potencijalima. Ovaj matematički aspekt nije sistematski izučavan u slučaju duginog kanalisanja i pokušaću da formulišem probleme koji bi u tom  kontekstu bili interesantni.


[1] N. Nešković, S. Petrović, and M. Ćosić, Rainbows in Channeling of Charged Particles in Crystals and Nanotubes (Springer Nature, Cham, 2017).
[2] S. Petrović, L. Miletić, and N. Nešković, Theory of rainbows in thin crystals: The explanation of ion channeling applied to Ne10+ ions transmitted through a <100> Si thin crystal, Physical Review B   61, 184
(2000).
[3] N. Nešković, Rainbow effect in ion channeling, Physical Review B 33, 6030 (1986).
[4] S. Petrović, M. Ćosić, and N. Nešković, Quantum rainbow channeling of positrons in very short carbon nanotubes, Physical Review A 88, pp. 012902/1 - 012902/11 (2013).
[5] M. Ćosić, S. Petrović and S. Bellucci, Coordinated self-interference of wave packets: A new route towards classicality for structurally stable systems, Scientific Reports (accepted for publication).

Napomena: Detalji predavanja mogu se naći na stranici
http://www.mi.sanu.ac.rs/novi_sajt/colloquiums/programs/mechcoll.oct2020.php

Ukoliko predavač da svoju saglasnost, snimljeno predavanje može se pogledati putem linka
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/sL2JyyLQwBsoyKaZS.

detaljnije

Seminar za računarstvo i primenjenu matematiku, 20. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 20. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15.

Predavač: Bisera Andrić Gušavac, Laboratorija za operaciona istraživanja “Jovan Petrić”, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu

Naslov predavanja: OPTIMIZACIJA RUTA U TRETIRANjU POLjOPRIVREDNOG ZEMLjIŠTA

Apstrakt: Predmet prikazanog istraživanja je tretiranje poljoprivrednog zemljišta, a proučavani problem predstavlja specijalnu varijantu problema rutiranja vozila sa više depoa i sastoji se u određivanju optimalnih ruta za dati broj aviona koji se koriste za tretiranje isparcelisanog poljoprivrednog zemljišta hemikalijama. Kompleksnost problema i nemogućnost egzaktnog rešavanja primera većih dimenzija uslovili su formulisanje specijalne heuristike čijom primenom se dobijaju se planovi obrade - odnosno skup ruta kojima će avion obraditi sve parcele na jednom poljoprivrednom zemljištu. DEA metoda primenjena je za određivanje relativno efikasnih planova i u okviru jednog efikasnog plana obrade određene su relativno efikasne rute. Predloženi pristupi su testirani na primerima različitih dimenzija i pokazalo se da se primenom DEA metode može oceniti efikasnost i izabrati planovi obrade i rute koje će se koristiti za tretiranje poljoprivrednog zemljišta.

Napomena:
Zbog trenutne epidemiološke situacije, maksimalnan broj slušalaca u sali je 10 (uključujući predavača i organizatore seminara). Predavanja se mogu pratiti na daljinu preko linka:
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/qChPcMcAoji9JH5Dc

detaljnije

Ivana Tanasijević, Izveštaj komisije o oceni doktorske disertacije i doktorska disertacija

Detaljnije

detaljnije

Nobelova nagrada za fiziku za 2020. godinu i bivši studenti Matematičkog fakulteta

Ove godine, Nobelovu nagradu za izuzetne
doprinose u fizici dobili su:
(1) dr Rodžer Penrouz (Roger Penrose) (udeo 1/2) - matematičar, Univerzitet u Oksfordu, Velika Britanija
(2) dr Rajnhard Gencel (Reinhard Genzel) (udeo 1/4) - astrofizičar, Univerzitet u Kaliforniji, SAD; Maks Plank institut za vanzemaljsku fiziku, Garhing, Nemačka
(3) dr Andrea Gez (Andrea Ghez) (udeo 1/4) - astronom, Univerzitet u Kaliforniji, SAD

Nobelova nagrada za fiziku dodeljena je za otkriće da je nastanak crnih rupa pouzdano predviđanje opšte teorije relativnosti (Penrouz) i za otkriće supermasivnog kompaktnog objekta Sagittarius A* u centru naše Galaksije na osnovu dugogodišnjih posmatranja orbita zvezda oko tog objekta (Genzel i Ghez). (https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/summary/)

Rad i uloga naših bivših studenata

1. Samir Salim rođen je u Beogradu, po završetku Matematičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu, doktorirao je na Univerzitetu u Ohaju. Postdoktorske studije završio je na Univerzitetu u Kaliforniji (UCLA), a trenutno je profesor na Departmanu za astronomiju Univerziteta Indijana u Blumingtonu
(https://www.astro.indiana.edu/faculty/salim.shtml). Sa Andreom Gez počeo je da sarađuje pre skoro dvadeset godina i objavili su više zajedničkih naučnih radova
(https://scholar.google.com/citations?user=3ycg-9kAAAAJ&hl=en),
među njima i
(https://ui.adsabs.harvard.edu/abs/2008ApJ...689.1044G/abstract) rad koji je doprineo otkriću supermasivne crne rupe u centru naše galaksije. Za ispitivanje supermasivne crne rupe u centru naše galaksije proučavanjem dinamike zvezda oko nje, Andrea Gez zajedno sa Rajnhardom Gencelom podelila je polovinu ovogodišnje Nobelove nagrade.

2. Predrag Jovanović i Vesna Borka Jovanović bivši uspešni studenti Matematičkog fakulteta, Univerziteta u Beogradu na kom su završili osnovne, magistarske i doktorske studije zajedno sa Duškom Borkom deo su grupe koja se bavila i bavi se ovom veoma aktuelnom oblašću istraživanja. Oni su vršili testiranja više različitih teorija modifikovane gravitacije pomoću posmatranih orbita S2 zvezde oko supermasivnog kompaktnog objekta Sgr A* u cilju poređenja predviđanja ovih teorija sa odgovarajućim predviđanjima opšte teorije relativnosti, koja trenutno predstavlja standardnu teoriju gravitacije, a radi prevazilaženja nekih njenih nedostataka na galaktičkim skalama.  Ova istraživanja su vršena u okviru projekta OI 176003  Gravitacija i struktura kosmosa na velikim skalama, koji je trajao od 2011. do 2019. godine, a njihov nastavak je planiran kroz budući projekat iz poziva IDEJE Razvoj i testiranje nelokalnih modela modifikovane gravitacije, koji je upravo prijavljen i čiji je nosilac Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu, a u koji je pored ostalih uključena i gore pomenuta grupa istraživača.

Saradnici na projektu OI 176003 su u prethodnom periodu iz ove oblasti ostvarili veoma značajne rezultate koji su primećeni i na svetskom nivou, o čemu svedoči i njihovo citiranje od ovogodišnjih dobitnika Nobelove nagrade dr R. Gencel i dr A. Gez. Naime, 9 radova ove grupe naših istraživača (sa ukupno 19 citata) je citirano u 4 rada dr R. Gencela i dr A. Gez.

detaljnije

Odeljenje za mehaniku, 14. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u sredu, 14. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 18 časova.

Predavač: Miroslava Vukčević, Astronomska opservatorija u Beogradu

Naslov predavanja: RAVNE ROTACIONE KRIVE SPIRALNIH GALAKSIJA OBJAŠNjENE KONSTANTNOM BRZINOM NELINEARNIH TALASA GUSTINE

Apstrakt: Rotacione krive zvezdane komponente spiralnih galaksija, kretanje dve i više galaksija i njihova dinamika u klasterima i super-klasterima galaksija, oba problema ukazuju na nedostatak mase na različitim skalama u našem svemiru. U okviru ovog rada, izvešćemo izraz za rotacionu brzinu koristeći nelinearnu teoriju talasa gustine za zvezdanu komponentu i pokazati da ova teroija može da objasni ravnu rotacionu krivu koja se dobija za najveći broj spiralnih galaksija iz posmatranja, zahvaljujući konstantnoj grupnoj brzini solitonskog rešenja. U ovom slučaju, površinska gustina koja je funkcija rastojanja od centra galaksije nije pretpostavljena funkcija kao u svim radovima koji se bave dinamikom spiralnih galaksija, već je dobijena kao rešenje nelinearne Šredigerove jednačine i biće korišćena za određivanje gradijenta gravitacionog potencijala i rotacione brzine. Parametri koji određuju oblik krive rotacione brzine su površinska gustina, amplituda talasa gustine i ugaona brzina rotacije galaksije (diferencijalna rotacija). Kako je oblik krive osetljiv na male promene ovih parametera ova teorija bi mogla biti korišćena za definisanje potpuno novog metoda veoma precizne procene masa galaksija ali i njihovih ugaonih brzina.

Napomena: Detalji predavanja mogu se naći na stranici
http://www.mi.sanu.ac.rs/novi_sajt/colloquiums/programs/mechcoll.oct2020.php

Ukoliko predavač da svoju saglasnost, snimljeno predavanje može se pogledati putem linka
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/sL2JyyLQwBsoyKaZS.

detaljnije

Seminar za računarstvo i primenjenu matematiku, 13. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 13. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15.

Predavač: Sanja Vukićević, Fakultet organizacionih nauka, Univerzitet u Beogradu

Naslov predavanja: MODEL TELEREHABILITACIJE ZASNOVAN NA INTERNETU INTELIGENTNIH UREĐAJA

Apstrakt: Predmet istraživanja je razvoj modela telerehabilitacije zasnovan na primeni Interneta inteligentnih uređaja (IoT). Centralni problem koji  se razmatra je ispitivanje mogućnosti primene IoT, wearable computing-a,  mobilnih tehnologija i računarstva u oblaku za razvoj modela telerehabilitacije, kojim će se pružati zdravstvena nega pacijentima na  daljinu, kontrolisana i vođena od strane stručnog medicinskog kadra.
Fokus je na primeni telerehabilitacionih servisa u oblasti kreiranja, sprovođenja i praćenja fizikalne terapije na daljinu. Model uključuje inteligentne senzore za praćenje motorike tela, adaptivni
telerehabilitacioni sadržaj u formi igre, servise u oblaku i veb  interfejs za integraciju sa zdravstvenim informacionim sistemima. U eksperimentalnom delu, predloženi model je uspešno implementiran i  evaluiran kroz dve eksperimentalne studije sa osobama s motoričkim smetnjama. Prva studija je pokazala solidan napredak u motoričkim veštinama gornjih udova i bolji vizuelni fokus kod jednog ispitanika  koji se oporavljao od moždanog udara u kućnim uslovima. Druga studija je sprovedena u osnovnoj školi za edukaciju i rehabilitaciju dece „Radivoj Popović“ u Zemunu sa decom s poremećajem autističnog spektra.
Rezultati druge studije  pokazali su statistički značajno poboljšanje grubih motoričkih veština, visok stepen motivacije, angažovanost i dobro raspoloženje kod ispitanika tokom trajanja telerehabilitacione terapije.

Napomena:
Zbog trenutne epidemiološke situacije, maksimalnan broj slušalaca u sali je 10 (uključujući predavača i organizatore seminara). Predavanja se mogu pratiti na daljinu preko linka
https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/qChPcMcAoji9JH5Dc

detaljnije

Odeljenje za matematiku, 8. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u četvrtak, 8. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 15:30.

Predavač: Nataša Pržulj, RAF-Beograd i ICREA-Barcelona Supercomputing Center

Naslov predavanja: UNTANGLING BIOLOGICAL COMPLEXITY:FROM OMICS DATA TO DATA-INTEGRATED MEDICINE

Apstrakt: We are faced with a flood of molecular and clinical data. We are measuring interactions between various bio-molecules in and around a cell that form large, complex systems. Patient omics datasets are also increasingly becoming available. These systems-level network data provide heterogeneous, but complementary information about cells, tissues and diseases. The challenge is how to mine them collectively to answer fundamental biological and medical questions. This is nontrivial, because of computational intractability of many underlying problems on networks (also called /graphs/), necessitating the development of approximate algorithms (heuristic methods) for finding approximate solutions.

We develop methods for extracting new biomedical knowledge from the wiring patterns of systems level, heterogeneous biomedical networks. Our methods uncover the patterns in molecular networks and in the multi-scale network organization indicative of biological function, translating the information hidden in the network topology into domain-specific knowledge. We also introduce a versatile data fusion (integration) framework to address key challenges in precision medicine from biomedical network data: better stratification of patients, prediction of driver genes in cancer, and re purposing of approved drugs to particular patients and patient groups, including Covid-19 patients. Our new methods stem from novel network science algorithms coupled with graph-regularized non negative matrix tri-factorization, a machine learning technique for dimensionality reduction and co clustering of heterogeneous datasets. We utilize our new framework to develop methodologies for performing other related tasks, including disease re-classification from modern, heterogeneous molecular level data, inferring new Gene Ontology relationships, aligning multiple molecular networks, and uncovering new cancer mechanisms.

detaljnije

Seminar za računarstvo i primenjenu matematiku, 6. oktobar 2020.

Naredni sastanak Seminara biće održan u utorak, 6. oktobra 2020. u sali 301f Matematičkog instituta SANU sa početkom u 14:15.

Predavači: Dragoš Cvetković, Matematički institut SANU, Zoran Stanić, Matematički fakultet, Beograd

Naslov predavanja: PREDSTAVLjANjE SPECIJALNOG BROJA ČASOPISA "DISCUSSIONES MATH. GRAPH THEORY" POSVEĆENOG PROF. SLOBODANU K. SIMIĆU

Apstrakt: U maju 2020. godine izašao je iz štampe "Discussiones Math. Graph Theory", Vol. 40, No. 2, specijalni broj  posevećen dugogodišnjem članu uređivačkog odbora, prof. Slobodanu K. Simiću. Gostujući urednici ovog broja su Milica Anđelić, Francesco Belardo i Zoran Stanić, vrlo uspešni bivši doktoranti prof. Simića. Publikovano je 20 radova po pozivu, od kojih je jedan biografska nota, a ostali prikazuju rezultate iz spektralne teorije grafova, oblasti kojom se prof. Simić najviše bavio tokom svoje istraživačke karijere. Većina autora su koautori, saradnici i bliski prijatelji prof. Simića.

Napomena: S obzirom na epidemiološku situaciju u sali može da bude prisutno najviše deset osoba. Zato vas pozivamo da promociju pratite na daljinu, preko linka

https://miteam.mi.sanu.ac.rs/asset/AR4aSMvvmadtRSKPF

U slučaju da ipak želite da pratite promociju iz Matematičkog instituta SANU, a broj prisutnih bude iznad deset, zamolićemo neke kolege da promociju prate iz susednih prostorija.

detaljnije